hrende 00385 (0) 98 231 220 info@daranjasailing.hr

Login

Sign Up

After creating an account, you'll be able to track your payment status, track the confirmation and you can also rate the tour after you finished the tour.
Username*
Password*
Confirm Password*
First Name*
Last Name*
Email*
Phone*
Country*
* Creating an account means you're okay with our Terms of Service and Privacy Statement.

Already a member?

Login
  • hr
  • en
  • de

O Hrvatskoj

I Jadranskom moru
Hrvatska

Zemljopisni položaj

Hrvatska se proteže od krajnjih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine na istoku, preko Dinarskog lanca planina u centralnom dijelu, te Jadranskom obalom pema jugu.

Glavni grad Zagreb, 779.145 stanovnika
Površina 56.542 km2
Površina teritorijalnih voda 31.067 km2

Morska obala 5835 km, od čega 1777 km na kopnu a 4058 km na otocima. Dio Jadranske obale koji pripada Hrvatskoj je prostor istočne obale, a prostire se od Prevlake na jugoistoku, do rta Savudrije na sjeverozapadu.

Ponuda

Jadransko more i otoci

Otoci U unutarnjim morskim vodama i teritorijalnome moru RH nalazi se preko 1700 otoka, otočića, hridi i grebena; zbog čega predstavlja jedinstveno područje idealno za krstarenje i uživanje u podmorskome svijetu. Rt Ploča dijeli otočje u 2 velike skupine: sjeverno (smjer pružanja otoka je paralelan sa obalom) i južno (otoci se pružaju u smjeru Z-I)
Najveći su otoci Krk i Cres. 67 otoka je naseljeno.

Informacije

Stanovništvo

Stanovništvo 4.437,460 stanovnika. Nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati; nacionalne manjine su Srbi, Slovenci, Mađari, Bošnjaci, Talijani, Česi i ostali.

Vjeroispovijest većina stanovništva su rimokatolici, manjine su pravoslavci i pripadnici drugih kršćanskih sljedbi te pripadnici islamske vjeroispovijesti.

Službeni jezik: Hrvatski
Službeno pismo: latinica

Korisne informacije za nautičare

Osnovne odredbe iz propisa koje reguliraju sigurnost plovidbe

Zabranjeno je:

  • kupati se, jedriti na dasci, glisirati na vodi i skijati na vodi u marini
  • jedriti na dasci u uskim prolazima, unutar uređene plaže, na udaljenosti manjoj od 50 m od obale prirodne plaže, gdje se odvija plovidba brodova
  • plivati izvan ograđenog prostora uređene plaže i na udaljenosti većoj od 100 m od obale prirodne plaže
  • ploviti ili jedriti na udaljenosti manjoj od 50 m od obale za jedrilice odnosno motorne brodove
  • bacati u more sve otpatke koji onečišćuju okoliš ( plastična, staklena i metalna ambalaža, ostatci mineralnih ulja…)
  • plovidba i zadržavanje u zonama otočja Brijuni unutar morskog pojasa ograničenog linijama koje spajaju točke:
    zona 1 – rt Vrbanj (Barban) – rt Kadulja; rt Kadulja – otočić Supinić; rt Supinić – točka A (44˚ 54.8’N, 13˚ 42.2’E); točka A – točka B (44˚ 52.6’N, 13˚ 45.1’E), točka B – točka C (44˚ 53.2’N, 13˚ 46.0’E); točka C – rt Kamik.
    zona 2 – jugoistočni dio otočja Brijuni unutar spojnice rt Kavran – t Kozlac

Dopušteno je:

  • brodicama ploviti na udaljenosti većoj od 50 m od ograde uređene plaže i 150 m od obale prirodne plaže
  • glisirati na udaljenosti većoj od 300 m od obale samo na područjima gdje to nije zabranjeno

Stalno emitiranje meteoroloških izvješća
Lučka kapetanija PULA – VHF kanal 73 – Sjeverni Jadran (zapadna obala Istre)
Lučka kapetanija RIJEKA – VHF kanal 9 – Sjeverni Jadran (istočni dio)
Lučka kapetanija SPLIT – VHF kanal 67 – Srednji Jadran (istočni dio)
Lučka kapetanija DUBROVNIK – VHF kanal 73 – Južni Jadran (istočni dio)

Vhf u slučaju opasnosti
Mayday – brod je u opasnosti i traži što hitniju pomoć
Pan-pan – želimo predati što hitniju poruku koja se odnosi na sigurnost posade i broda
Securite – obalna ili brodska radiostanica želi emitirati poruku koja se odnosi na meteorološko ili navigacijsko upozorenje

Nacionalni centar za spašavanje nalazi se u Rijeci, poziv na broj telefona 9155

Za sigurnu plovidbu svih plovila unutar RH brinu se lučke kapetanije i ispostave lučkih kapetanija koje su u sastavu Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Može im se obratiti za pomoć na moru, meteorološke informacije; telefonom ili VHF radijskom postajom.

Radno vrijeme lučkih kapetanija: svaki dan 00:00 – 24:00
Radno vrijeme ispostava: 07:00 – 13:00; 1. travnja do 1. listopada: 07:00 – 12:00 i 16:00 – 20:00
Dežuraju na VHF kanalima:  16 i 10.

Ronjenje

U Jadranskom moru smiju roniti samo ronioci koji su završili ronilačku izobrazbu u međunarodno priznatim školama. Ronilačke iskaznice izdaju lučke kapetanije i Hrvatski ronilački savez a vrijede godinu dana od datuma izdavanja. Cijena ronilačke iskaznice je 100 kuna. Područje na kojem se roni mora biti označeno propisanom ronilačkom plutačum ili zastavom. Najveća dopuštena dubina sportskog ronjenja zrakom je 40 m.
Ne smije se roniti u nacionalnim parkovima, lukama, prometnim prolazima i prilazima, blizu vojnih područja i ratnih brodova. Iz mora se ne smije vaditi ništa, što se posebno odnosi na kulturne spomenike.

Ribolov

Sportskim ribolovom mogu se baviti samo osobe koje imaju dopuštenje Hrvatskog saveza za ribolov na moru, koje vrijedi 1, 3, 7 ili 30 dana.
Dnevna dopuštenja se daju posebno za ribolov udičarskim i ribolovnim priborom, a posebno za ribolov podvodnom puškom. Naknade su međutim jednake: 60 kn – 1 dan; 150 kn – 3 dana; 300 kn – 7 dana; 700 kn – 30 dana.
Povodnom puškom dopušteno je loviti od izlaska do zalaska sunca.
Najstrože zabranjena upotreba naprava koje omogućavaju boravak ispod površine vode bez uporabe svoje snage, te uporaba umjetne rasvjete.
Godišnje dozvole izdaju se samo hrvatskim ili inozemnim državljanima sa stalnim boravištem u Republici Hrvatskoj. Cjenik godišnjeg dopuštenja je: 30 kn za djecu do 18 godina;60 kn za umirovljenike i osobe starije od 60 godina; 400 kn za osobe od 18 do 60 godina života.

Jadransko more

Pripada grupi toplijih mora mješovitog tipa morskih mijena

Temperatura mora

Jadransko more pripada grupi toplijih mora sa izraženom godišnjom promjenom površinske temperature mora. Prosječna godišnja temperatura je 11˚C, maksimalne temperature su u srpnju i kolovozu, a minimalne u veljači. Tako je najniža zimska površinska temperatura mora oko 7˚C, a rijetko može pasti i niže. U proljeće temperatura raste i dostiže oko 18˚C, dok se ljeti penje na 22˚C-25˚C, a na južnom Jadranu i do 27˚C. Najniže temperature mora su na ušćima rijeka ili podvodnim izvorima slatke vode.

Dubina mora i morsko dno

Jadransko more najpliće je u Istri gdje dubina ne prelazi 50 m. Od Pule se morsko dno spušta do Jabučke kotline gdje je najveća dubina oko 240 m. Od Jabučke kotline morsko dno se opet uzdiže do Palagruškog grebena na kojem je najveća dubina oko 130 m. Južno od Palagruškog grebena dno se strmo spušta prema Južnojadranskoj kotlini gdje je najdublje izmjereno dno oko 1300 m.
Dno Jadranskog mora je reljefno i posljedica je tektonskih pomaka koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina. Na pojedinim dijelovima dno mora se sedimentacijom izravnava, a ušća rijeka dno čine muljevitim.

Morske mijene

Morske mijene Jadranskog mora miješanog su tipa, što znači da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti. Plima i oseka imaju relativno male amplitude, koje se povećavaju od juga prema sjeveru. Tako u južnom Jadranu njihova razlika iznosi oko 40 centimetara, dok u Istri iznosi oko 1 metar. U uskim kanalima i zaljevima plima može prilično narasti za jake bure.

Morske struje

Morske struje u Jadranskom moru teže se primjećuju i nemaju veliki utjecaj na sigurnost plovidbe. Najviše se osjete kod manevra brodom u lukama ili u blizini ušća rijeka. Prosječna brzina morske struje je oko 0.5 čvorova, no mogu doseći i brzinu od 4 čvora u blizini ušća i u uskim prolazima.

Slanost mora

Slanost Jadranskog mora je u prosjeku 38,30‰, tj 38,30 g soli dobije se iz 1 kg vode. U priobalnom području i u blizini ušća rijeka slanost je nešto niža od tog iznosa, te je niža na sjevernom nego na srednjem i južnom Jadranu.

Klima i vjetrovi

Prostor Jadranske obale ima mediteransku klimu

Klima

Prostor Jadranske obale ima mediteransku klimu čija su glavna obilježja suha i topla ljeta, te vlažne i blage zime. Najtopliji mjesec je srpanj, najhladniji siječanj dok je insolacija prosječnih 2600 sati godišnje, sa naglaskom na srednjejadranskim otocima. Tako će ljetne temperature u srpnju iznositi 34˚C na sjevernom Jadranu, dok će se na južnom popeti i do 38˚C. Najhladnije temperature izmjerene zimi na sjevernom Jadranu bile su -16˚C, dok na južnom nisu prelezile -6˚C. Globalno zatopljenje u posljednjih 5 godina pomiče granicu prosječnih temperatura na više.

Vjetrovi

Najčešći vjetrovi na Jadranu su bura (NNE do ENE) i jugo (ESE do SSE) koji prevladavaju u jesenskim i zimskim mjesecima te maestral (WNW do NW) koji prevladava ljeti. Osim njih, pušu i vjetrovi iz smjera S(oštro), SW(lebić, garbin), W(pulenat), N do NW (tramontana), E (levanat), te vjetrovi obalne cirkulacije (burin i zmorac).

Bura

Najpoznatiji vjetar na jadranskom obalnom području, koji puše sa kopna na more. Izrazito je snažan, suh i hladan vjetar koji traje nekoliko dana (2-3). Bura nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panaonske zavale preko Dinarida na obalu. Po snazi i brzini bure posebno se ističu Rijeka, Senj, Maslenica, Split, Vrulja i Makarska. Najjača bura nastaje pri prijelazu kroz planinske prijevoje kroz koje se hladni zrak kanalizira, a njena učestalost opada od sjevernog prema južnom Jadranu.

Jugo

Jugo najčešće puše iz smjera SE. Nastaje kao posljedica južnog strujanja nastalog zbog Genovske ciklone ili ciklone na Jadranu a ponekad i tako da se zračna masa sa sjeverne Afrike prolazeći Sredozemljem obogati vlagom, pa na Jadran dolazi kao topao i vlažan vjetar, koji sa sobom zna donijeti i prljave (blatne) kiše. Obično puše nad cijelim Jadranom i izaziva visoke valove na moru. Također je česta pojava da na Srednjem i Južnom Jadranu puše jugo, a na Sjevernom bura. Jugo kao i bura prosječno traje 2-3 dana. Brzina puhanja juga se kreće od 10 m/s do 30 m/s i nikada ne zapuše iznenada, svoju snagu postiže tek nakon 24 do 36 sati puhanja, a olujnu jakost u pravilu postiže tijekom trećeg dana od početka puhanja.

Maestral

Vjetar koji se javlja u ljetnim mjesecima a nastaje zbog razlike tlaka nad Mediteranom. Puše samo uz obalu i rijetko dopire dalje od 20 m prema unutrašnjosti i strogo je prizemni vjetar (do 300 m visine). Počinje puhati oko 10 sati, a oko 14 sati maestral postiže svoj maksimum i uvijek završava prije zalaska Sunca (obično do 18 sati). Maestral prati lijepo vrijeme i pri tome znatno ublažuje ljetnu sparinu na otocima i uz obalu.

Tramontana

Lokalni, suh, kratkotrajan i prohladni vjetar; nije žestok i mahovit kao bura. Prati ga vedro vrijeme i visoki barometarski tlak. Dalje od oble puše jače, traje dulje i stvara razvijene valove. Češći je na Južnom Jadranu.

Zmorac i burin

Nastaju kao posljedica nejednakog zagrijavanja kopna i mora; danju puše zmorac, a noću burin.

Putne informacije

Radno vrijeme

Trgovine i trgovački centri otvoreni su od 8 do 20 sati od ponedjeljka do petka, a subotom od 8 do 14 sati. Manji broj trgovina radi dvokratno (zatvoreno izmedu 12 i 14 sati).
Uvijek se mogu pronaći trgovine koje rade i nedjeljom, pogotovo ljeti, a neke trgovine u većim gradovima otvorene su i 24 sata na dan. Javne službe i poslovni uredi rade od 8 do 16 sati od ponedjeljka do petka.

Valuta

Kuna (1 kuna = 100 lipa)
Postoje kovanice od 1,2,5,10,20 i 50 lipa, te 1,2,5 i 25 kuna, te novčanice od 10,20,50,100,200,500 i 1000 kuna.

Strane valute

Mogu se promijeniti u mjenjačnicama, bankama, poštanskim uredima, u većini turističkih agencija, hotela i kampova. Preporučujemo promjenu novca u mjenjačnicama, gdje se ona vrši po najpovoljnijem tečaju. Radno vrijeme banaka je od 7 do 19 sati od ponedjeljka do petka, subotom do 13 sati, u većim gradovima neke banke rade i nedjeljom. Bankomati su također na raspolaganju.

Važni telefonski brojevi

00385 194 – hitna pomoć
00385 193 – vatrogasci
00385 192 – policija
00385 1987 – pomoć na cesti
00385 18981 – opće informacije
00385 11888 – telefonske informacije
00385 11876 – vremenska prognoza i stanje na cestama
385– pozivni broj za Hrvatsku

* Javni telefoni rade isključivo na kartice koje se mogu kupiti na kioscima, u hotelima, poštanskim uredima.

Radio vijesti u turističkoj sezoni (strani jezici)

2. program hrvatskoga radija – izvješće o stanju na cestama na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku; informacije za nautičare nekoliko puta tijekom dana na engleskom i hrvatskom jeziku.
Svaki puni sat emitiraju se naizmjenično vijesti i izvješća o stanju na cestama izravno iz studija: Trećeg programa Bavarskog radija, Trećeg programa Austrijskog radija, RAI uno, britanskog Virgin radija, te Češkog radija.

Blagdani

1.siječnja – Nova Godina
6. siječnja – Sveta Tri Kralja
1.svibnja – Praznik rada
4. lipnja – Tijelovo
22.lipnja – Dan antifašističke borbe
25. lipnja – Dan državnosti
5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza – Velika Gospa
8. listopada – Dan nezavisnosti
1. studeni – Svi Sveti
25.-26. prosinca – Božićni praznici